Manja slova Veća slova RSS
>

Ulaganja u nauku ključ za promjene

Ulaganja u nauku ključ za promjene
Datum objave: 15.04.2019 11:58 | Autor: Ministarstvo nauke

Ispis Štampaj stranicu


Ministarka nauke Sanja Damjanović je posvećena i odlična liderka, ali ona sama, sa njenim malim timom, ne može da promijeni državu. Biće joj neophodna podrška svih ministara i cijelog sistema – naglasila je za Pobjedu zamjenica direktora Generalnog direktorata za nauku i istraživanje Evropske komisije Signe Ratso.

PODGORICA – Mala država sa malim tržištem ne može da opstane sama, ona mora da se otvori za investicije i ne smije imati veliku administraciju, što su samo neke od oblasti na kojima je Estonija radila kada je postala nezavisna država, sada prva startap ekonomija u Evropi. Crna Gora ima mogućnosti da napravi reforme po istom modelu i uspostavi održiv inovativni ekosistem, ali treba da kreira odgovarajaću klimu za inovatore i investitore.

Ovo je u razgovoru za Pobjedu ocijenila zamjenica direktora Generalnog direktorata za nauku i istraživanje Evropske komisije Signe Ratso, a na osnovu iskustava koje ima iz vremena kada je bila podsekretarka Ministarstva ekonomije i komunikacije u Vladi Estoniji za vrijeme ekonomskih reformi. Naša sagovornica, boravila je krajem marta u Podgorici povodom konferencije Ministarstva nauke o kreiranju inovativnog ekosistema u Crnoj Gori, kazala je da je 1991. Vlada Estonije sa sticanjem nezavisnosti odlučila da sa promjenama krene od – osnove.

- To znači da smo predstavili pravu tržišnu ekonomiju, otvorili se za trgovinu, strane investicije, počeli stvarati povoljnu klimu za sve investitore – domaće i strane. Revidirali smo i poreski sistem da postane što povoljniji i to su bili elementi koji su činili osnov za reformu. Zbog toga smo, pored ostalog, od samog početka ovog procesa bili lider u privlačenju inostranog kapitala – istakla je Ratso.


Konkurencija

Za vrijeme ekonomskih reformi privatizovane su sve državne kompanije što je, prema njenim riječima, bila velika stvar za Estoniju u to vrijeme.

- Dopustili smo i da kompanije koje nisu bile konkurentne bankrotiraju. Za inovatore su stabilan sistem, zakonski okvir i povoljna ekonomska klima bili ključni. Nakon ovog procesa mogli smo da počnemo da predstavljamo nove stvari – kazala je Ratso.

Jedna od ovih novih stvari bila je elektronska Vlada (e-Vlada), koncept koji je predstavio tadašnji premijer Estonije Mart Laar, a po čemu će, prema riječima naše sagovornice, ova država postati preproznatljiva u svijetu.

- Bilo gdje da odem – Indija, Korea, Australija, pa i Afrika – svi znaju za Estoniju zbog e-Vlade. Ovaj koncept omogućava Vladi da bude mala, ali efikasna, a i te kako predstavlja benefit za građane i kompanije – naglasila je Ratso.

Osnovati kompaniju u Estoniji, prema njenim riječima, može biti urađeno onlajn i to – za dan.

- Sve neophodne dokumente možete prikupiti onlajn. Pored toga, možete prijaviti porez za tri minuta, možete elektronski glasati na izborima i tako dalje. Ako ste bili kod doktora, možete otići u bilo koju apoteku sa ličnom kartom i izdaće vam prepisani lijek. Građani osjećaju povoljnosti svih ovih usluga. S obzirom na to da je Crna Gora mala država, vjerujem da bi ovo mogao biti način da kreira više efikanosti i povoljniju klimu za investitore i inovatore – smatra Ratso.

Jedna od preporuka koju je četvoročlani ekspertski tim instrumenta Podrška razvoju politika uputio našoj državi za uspostavljanje inovativnog ekosistema je da se oformi interresorni tim, što je, prema riječima naše sagovornice, ključ.

- Ministarka nauke Sanja Damjanović je posvećena i odlična liderka, ali ona sama, sa njenim malim timom, ne može da promijeni državu. Biće joj neophodna podrška svih ministara i cijelog sistema – naglasila je Ratso.


Institut

Jedna od preporuka ekspertskog tima je i da se razvije jedan ili dva „moon-shot orientated projects“, u doslovnom prevodu – projekti koji su orjentisani na mjesec, odnosno koji imaju smjelu viziju. Jedan od takvih projekata, prema riječima naše sagovornice, mogao bi biti Međunarodni institut za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi (regionalni projekat koji je Ministarstvo nauke u maju 2017. godine pokrenulo na inicijativu bivšeg direktora Evropske organizacije za nuklearna istraživanja Herviga Šopera).

- Ako se ovaj projekat materijalizuje, mogao bi biti „moon-shot“ projekat. Evropska komisija je izdvojila milion eura da pomogne u definisanju ciljeva projekta, kao i da se odredi da li je Institut održiv. Veoma je izazovan, zato što prvo mora da funkcioniše za region, potom i šire, a za to je neophodna naučna infrastruktura, medicinska komponenta, kao i finansijska stabilnost projekta – navela je Ratso.
Institut, kako je naglasila, mora biti konkurentan u odnosu na druge projekte već u dizajn fazi.

- Ministarka Damjanović uradila je sjajan posao prikupljanja podrške na ministarskom nivou država regiona, ali, kako je ovo veliki projekat, Evropska unija iz ugla finansiranja ili kofinansiranja mora biti sigurna da je dugoročno gledano održiv – rekla je Ratso.

Govoreći o učešću u okvirnom programu za nauku i inovacije Horizont 2020, naša sagovornica je kazala da iz Evropske komisije podstiču sve države da na nacionalnom nivou ulažu u nauku, te da uspjeh učešća u ovom programu, pred ostalog, zavisi od toga.

- Veoma je dobro što je ministarka Damjanović uspjela da poveća budžet za nauku, istraživanja i inovacije u Crnoj Gori. Druga komponenta koja je važna za uspješno učešće u programu Horizont 2020 je pripremljenost, zato što je to jedan veoma konkurentan program – istakla je Ratso.

Istraživanja zasnovana na konkurentnosti, kako je kazala, u našoj državi su „u začetku“.

- Ako su vaši istraživači naviknuti na određene evaluacione kriterijume, a imaju i eksterne ocjenjivače koji će primjenjivati ista pravila kao pri prijavljivanju za evropske programe, to je garant da će oni biti bolje pripremljeni. Informisana sam da su za grantove za inovativne projektne ideje korišćeni eksterni evaluatori, što je odličan početak – ocijenila je Ratso.


(Ne)Uspjeh

Važna stvar je, kako je naglasila, da ne treba biti uplašen od neuspjeha i od rizikovanja. Zato će Savjet za inovacije, novo tijelo za predstojeći okvirni program za nauku i istraživanje Horizont Evropa 2021 – 2027, davati detaljne razloge zbog čega je neki projekat odbijen.

- Čak i ako ne uspijete prvi put, pokušajte ponovo. Veliki broj projekata ne uspije iz prvog puta, ali je važno da nauče iz odbijanja i zato će evaluatori davati detaljna obrazloženja što je moglo biti bolje urađeno. Na osnovu toga inovatori mogu biti uspješniji idući put – kazala je Ratso.

Evropljani, prema njenim riječima, posjeduju kulturu rizikovanja, mnogo više nego, na primjer, u Americi gdje bankarski sistem ne podržava riskantne projekte.

- Zadatak Savjeta za inovacije je da daje grantove i riskantnijim projektima koje su banke odbile, odnosno da napravi pravičan sistem, tako da budu finansirani one ideje koje zaista imaju potencijal da prerastu u nešto veće – naglasila je Ratso.
Za predstojeći program Horizont Evropa 2021 – 2027 Evropska komisija predložila je budžet od – sto biliona eura, a o njemu će se do kraja godine izjasniti Evropski parlament i Evropski savjet.

- Evropska unija je uspostavljanjem Savjeta za istraživanje postala mjesto za izvrsnu nauku, ali je plan da sa Savjetom za inovacije postignemo isti rezultat u oblasti inovacija. Namjena ovog tijela je da pomogne inovatorima po principu „od dolje ka gore“. Već smo počeli sa pilot projektom – istakla je Ratso.

To što je predloženi budžet sto biliona eura, prema njenim riječima, govori o potrebi ekonomskog rasta, stvaranje novih radnih mesta za koja su istraživanje i inovacije neophodna, a sve kako bi se postigao uticaj na živote svih ljudi u Evropskoj uniji.

- Nekoliko stubova programa Horizonta Evropa biće industrijska konkurentnost i globalne promjene koje su nam svima iste, kao što su, pored ostalog, klimatske promjene i problemi sa očuvanjem životne sredine. Da bismo mogli da se borimo sa ovim izazovima i napravimo stvaran uticaj, nauka, istraživanja i inovacije imaju ogorman potencijal. Zato moramo ulagati u njih – zaključila je Ratso.


Infrastruktura nije dovoljna

Zamjenica direktora Generalnog direktorata za nauku i istraživanje Evropske komisije Signe Ratso za naše novine je kazala da prioritetne oblasti definisane Strategijom pametne specijalizacije imaju ogroman potencijal za Crnu Goru.

- Na primjer, zdravstveni turizam ima potencijal zato što je Crna Gora prelijepa država, te prednosti mogu biti crpljene iz prirodnih resursa. Još jedna prednost je broj visokoobrazovnih ljudi u Crnoj Gori, koji je na evropskom prosjeku, ako ne i veći – naglasila je naša sagovornica.
Uspostavljanje prvog Naučno-tehnološkog parka u našoj državi je, prema riječima Ratso, od izuzetnog značaja, ali je najvažnije da kompanije budu integrisane.

- Nije dovoljno imati infrastrukturu i zidove, nego kompanije moraju postati stvaran dio Naučno-tehnološkog parka – smatra ona.


Škole treba da podstiču kreativnost

Zamjenica direktora Generalnog direktorata za nauku i istraživanje Evropske komisije Signe Ratso za Pobjedu je kazala da promjena dolazi – od ljudi, ali da je neophodno da postoji adekvatan zakonski okvir i povoljan ambijent kako bi inovatori bili uspješni.

- Neophodni su ljudi sa idejama koji su spremni da rizikuju. To je nešto što počinje veoma rano u obrazovnom sistemu koji bi trebalo da podržava kreativnost, što nerijetko nije tako. Sva djeca su kreativna, ali ih obrazovni sistem često sputava da to ispolje. U Estoniji je početkom milenijuma uspostavljen sajam robotike „Robotex“ na kojem se, između ostalih, djeca uzrasta od pet godina, kako dječaci, tako i djevojčice, takmiče u konstrukciji robota. Na ovaj način i žene postaju dio inženjerskog svijeta u kom su mahom muškarci – naglasila je Ratso.

I preduzetništvo je, prema njenim riječima, važno promovisati već u osnovnim školama, kako bi djeca mogla da eksperimentišu sa idejama i vide da li su one održive.

Osnovati kompaniju u Estoniji može biti urađeno onlajn i to – za dan. Sve neophodne dokumente možete prikupiti onlajn. Pored toga, možete prijaviti porez za tri minuta, možete elektronski glasati na izborima i tako dalje – istakla je Ratso.

Za predstojeći program Horizont Evropa 2021 – 2027 Evropska komisija predložila je budžet od – sto biliona eura, a o njemu će se do kraja godine izjasniti Evropski parlament i Evropski savjet – kazala je Ratso.


Izvor: Pobjeda